Koliko energije troši AI?
- Nada Magazin
- prije 8 sati
- 3 min čitanja
Koliko energije troši AI?
Umjetna inteligencija više nije apstraktna tehnološka tema. Koristimo je za pisanje tekstova, pomoć pri prevođenju, sažimanje dokumenata, generiranje slika i podršku u programiranju, pa je sasvim logično pitati se i koliko električne energije AI zapravo troši?
Odgovor je manje dramatičan nego što se često misli, ali i složeniji nego što bi nam odgovarala jedna jedina brojka. Potrošnja ovisi o modelu s kojim radimo, duljini našeg upita, količini generiranog teksta, vrsti zadatka i infrastrukturi koja model pokreće.
Zašto je ovo važno?
AI modeli ne troše energiju samo kada ih treniramo, nego i kada ih koristimo za svakodnevne upite. Upravo ta faza, poznata kao inferencija, postaje sve važnija jer broj korisnika i broj upita brzo rastu.
To znači da nije dovoljno pitati samo “troši li AI puno?”, nego i “kada troši više, a kada manje?”. Za poslovne korisnike, to je važno i zbog troškova i zbog održivosti.
Što znamo iz novijih podataka o tome koliko troši AI?
Među najkorisnijim javno dostupnim podacima su procjene Epoch AI i Googlea.
Epoch AI navodi da tipičan ChatGPT upit koji koristi GPT-4o troši oko 0.3 Wh električne energije.
Google je za Gemini Apps objavio da medijan tekstualnog prompta troši 0.24 Wh, uz oko 0.03 g CO2e i 0.26 ml vode.
Te brojke ne znače da su svi modeli jednako učinkoviti niti da ih je lako usporediti jednu s drugom. Razlog je jednostavan: različite tvrtke ne mjere uvijek iste dijelove sustava, a i sam zadatak može biti kraći, dulji, jednostavniji ili znatno kompleksniji.
Kad potrošnja raste?
Najveća promjena događa se kad zadatak postane zahtjevniji. Kratko pitanje i sažetak većeg PDF-a dokumenta nisu jednako zahtjevni, pa nemaju ni jednak potrošak električne energije. Model za sažimanje većeg PDF-a mora obraditi više tokena i generirati više izlaza.
Istraživanje How Hungry is AI? pokazuje da najenergetskiji modeli pri dugim promptovima mogu premašiti 29 Wh što je višestruko više od kratkih upita. Drugim riječima, “jedan upit” nije uvijek jedna te ista energetska jedinica; važni su duljina i vrsta zadatka.
Zašto se brojke razlikuju?
Javne brojke često variraju jer se razlikuju metodologije. Ponekad se mjeri samo model, a ponekad se uključuju i host računala, TPU/GPU oprema, rezerva sustava i podatkovni centar kao cjelina.
Zbog toga neke stare brojke više ne vrijede ili ih treba tumačiti oprezno. Google je objavio da je medijan energije po Gemini promptu u svibnju 2025. bio 33 puta niži nego u svibnju 2024. što pokazuje koliko brzo optimizacije mijenjaju sliku.
Slično tome, Epoch AI je pokazao da su novije procjene za GPT-4o znatno niže od ranijih široko citiranih procjena (u kojima se navodilo da upit prema ChatGPt-u troši 3Wh što je 10 puta više od potroška za uobičajenu Google pretragu) i da je to danas desetak puta manje nego što se prethodno smatralo.
Što to znači za svakodnevnu uporabu?
Za većinu korisnika najvažnija poruka nije da AI treba izbjegavati, nego da ga treba koristiti promišljeno. Kratki i precizni promptovi, razumna duljina izlaza i odabir modela primjerenog zadatku mogu smanjiti potrošnju bez velikog kompromisa u kvaliteti.
Ako tim u tvrtki svakodnevno koristi AI za dugačke sažetke, generiranje sadržaja ili obradu dokumenata, ukupna potrošnja može postati značajnija nego što izgleda na razini jednog upita. Zato je korisno razviti naviku učinkovitog promptiranja, baš kao što smo naučili učinkovito koristiti druge digitalne alate.
Zaključak
Najvažnija poruka je da AI nije “besplatan” s energetskog stajališta, ali ni dramatično potrošan u svakom pojedinom upitu.
AI je energetski trošak koji raste s korištenjem, ali ne na isti način za svaki model i svaki zadatak. Kratki tekstualni upiti uglavnom su niskoenergetski tj. troše malo, a dugi dokumenti, složeniji zadaci i generiranje slike troše više.
Najkorisniji pristup je govoriti o realnim rasponima, a ne o senzacionalnim brojkama. Upravo zato su noviji javni podaci važni: pomažu nam razumjeti gdje su stvarni troškovi, a gdje su samo zastarjele procjene.
Izvori
Autori:
tekst: mr. sc. Nada Magazin, dipl. ing. i Perxplexity u suradnji,
slike: by Perplexity
